Prije svega, izborni rezultat pokazuje jačanje velikih nacionalnih i konzervativnijih stranaka. SDA, SNSD i HDZ BiH ponovo su potvrdili da imaju najstabilniju biračku infrastrukturu i jezgro birača koje je veoma teško ozbiljnije uzdrmati.
Ipak, iza samih procenata kriju se značajne promjene.
HDZ BiH jeste zadržao dominantnu poziciju unutar hrvatskog biračkog tijela, ali je evidentan pad broja glasova. Jedno od pitanja koje će se tek analizirati jeste koliko su nove izborne tehnologije i skeneri utjecali na rezultate u sredinama u kojima je HDZ tradicionalno ostvarivao izrazito visoke procente.
SDA je također zabilježila određeni pad u apsolutnom broju glasova, ali je u političkom smislu izašla iz izbora mnogo stabilnija nego većina konkurenata. Pokazalo se da višegodišnji boravak u opoziciji nije doveo do njenog urušavanja. SDA ipak ne može do kraja slaviti zbog poraza Bakira Izetbegovića.
SNSD ostaje dominantna politička snaga u Republici Srpskoj, iako se i kod njega vidi značajan pad broja glasova u odnosu na ranije izbore.
Najveći politički udar doživjela je Trojka.
SDP je unutar tog bloka prošao najbolje i zadržao znatan dio biračkog tijela, dok su Narod i pravda i Naša stranka pretrpjeli mnogo ozbiljniji pad. Posebno je indikativan rezultat Naše stranke u Sarajevu, gdje je prema preliminarnim podacima izgubila više od polovine glasova u odnosu na prethodni izborni ciklus.
Time se otvara i pitanje je li SDP, kao daleko najveća stranka Trojke, svojim političkim i kadrovskim kapacitetom praktično „pojeo“ dio prostora svojih koalicionih partnera.
DF je među strankama koje će nakon ovih izbora morati napraviti jednu od najozbiljnijih analiza vlastite strategije. Kandidatura Slavena Kovačevića i ukupno pozicioniranje stranke očigledno nisu proizveli politički efekt kojem se vjerovatno težilo.
S druge strane, jedan od najuočljivijih pomaka ostvarila je Stranka za Bosnu i Hercegovinu sa Semirom Efendićem. SBiH je iz pozicije stranke koju su mnogi prije nekoliko godina gotovo otpisali ponovo došla u situaciju da može biti veoma važan faktor prilikom formiranja vlasti u Federaciji BiH.
Zbog toga se možda najveća poruka ovih izbora ne krije samo u tome ko je osvojio najviše glasova.
Poruka je da su velike tradicionalne stranke pokazale izuzetnu otpornost, da projekat Trojke prolazi kroz ozbiljnu krizu, dok se između ta dva bloka ponovo pojavljuju stranke koje mogu imati presudnu ulogu pri formiranju budućih većina.
Tek kada budu poznati konačni rezultati i raspodjela mandata, vidjet će se puna slika. Ali već sada je jasno da je politička karta Bosne i Hercegovine nakon 4. oktobra značajno drugačija.
