Kantonalna bolnica „Dr. Safet Mujić“ u protekle dvije godine prošla je kroz značajan proces finansijske stabilizacije, infrastrukturnih ulaganja i kadrovskog jačanja, a jedan od ključnih ljudi tog procesa bila je dr. Lamija Duranović.
„Dr. Lamija Duranović osoba je s kojom sam najviše sarađivao posljednje dvije godine i dokaz da imamo ljude koji su spremni preuzeti odgovornost za vođenje izvršne vlasti i kantonalnih ustanova“, navedeno je Arman Zalihić, predsjednik GO DF Mostar.
Kako se ističe, kroz proces konsolidacije izmirena su sva dugovanja za poreze i doprinose, dok su zaposleni prvi put dvije godine zaredom dobili regres.
Istovremeno su realizirana i značajna ulaganja u samu bolničku infrastrukturu. Rekonstruiran je krov, adaptiran Odjel neurologije, dok je u toku projekt novog sistema grijanja i klimatizacije. U narednom periodu planirana je i zamjena vanjskih otvora te obnova fasade.
Važnu ulogu u realizaciji pojedinih projekata imali su Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Fond za zaštitu okoliša FBiH, ali i prethodni menadžment bolnice.
Napredak je, međutim, posebno vidljiv u medicinskom segmentu. U bolnici je zaposlen značajan broj mladih ljekara, a dodatno su opremljeni odjeli ortopedije, neurohirurgije, mikrobiologije, patologije i radiologije.
Za nastavak razvoja osigurana su i sredstva kroz projekte Razvojne banke i drugih nivoa vlasti.
Posebno značajan trebao bi biti projekt vrijedan 1,65 miliona eura, finansiran sredstvima Evropske unije, koji će biti realiziran u saradnji s bolnicom u Dubrovniku. Njegova realizacija trebala bi omogućiti dodatno proširenje obima zdravstvenih usluga.
Ipak, uprkos pozitivnim pomacima, pred zdravstvenim sistemom je vrlo zahtjevan period.
Kao jedan od najvećih izazova navodi se smanjenje doprinosa na nivou Federacije BiH, čije bi posljedice zdravstvene ustanove mogle posebno osjetiti. Troškovi i obaveze zdravstvenih ustanova rastu znatno brže od prihoda zavoda zdravstvenog osiguranja.
Dodatno opterećenje predstavlja zdravstveni sistem sa oko 4.000 zaposlenih, kao i činjenica da značajan dio finansijskog tereta snosi HNK, dok se u zdravstvenim ustanovama na području kantona liječe i pacijenti iz drugih dijelova Federacije BiH.
Sve to, kako se zaključuje, pokazuje da je zdravstveni sistem zreo za ozbiljnu reformu i racionalizaciju.
Zdravstvo će zbog toga morati biti jedan od ključnih prioriteta u narednom mandatu, uz pitanje stabilnog finansiranja, racionalnijeg sistema i nastavka ulaganja u kadar i opremu.
