Vijećnik HRS-a Slavko Zovko objavio je statistiku aktivnosti vijećnika Gradskog vijeća Grada Mostara kroz prvih 20 sjednica aktuelnog saziva, odnosno od konstituisanja novog Vijeća nakon lokalnih izbora 2024. godine. Statistika obuhvata vijećnička pitanja, inicijative te učešće u raspravama i diskusijama, a ukupno je evidentirano 507 aktivnosti.
Naravno, činjenica da je upravo Zovko objavio ovu statistiku teško se može odvojiti od političke promocije – posebno ako se uzme u obzir da se sa čak 71 evidentiranom aktivnošću nalazi ubjedljivo na prvom mjestu. Ipak, bez obzira na motive objave, podaci nude zanimljiv presjek onoga što građani Mostara mogu vidjeti u vijećničkim klupama: ko govori, ko pokušava nametnuti teme, a ko svoj mandat uglavnom provodi daleko od govornice.
Svakako treba naglasiti da broj diskusija i pitanja sam po sebi nije konačna ocjena kvaliteta rada jednog vijećnika. Jedna kvalitetna inicijativa može vrijediti više od deset protokolarnih rasprava. Međutim, potpuna ili gotovo potpuna neaktivnost tokom 20 sjednica teško se može objasniti samo tom činjenicom.
HDZ BiH dominira i za govornicom
Ako izuzmemo HRS, koji kao opoziciona stranka politički mora biti aktivan želi li zadržati podršku svojih birača, statistika pokazuje da HDZ BiH ne dominira samo brojem ruku u Gradskom vijeću, nego dobrim dijelom i vijećničkom raspravom.
Predsjednik Gradskog vijeća Marko Novak ima 29 aktivnosti, što je dijelom i očekivano s obzirom na funkciju koju obavlja. Iza njega su Kažimir Milićević sa 23, Ivan Zelenika sa 18, Damir Šunjić sa 16, Radmila Komadina i Goran Bošnjak sa po 12 aktivnosti.
Upravo ova imena već duže vrijeme predstavljaju okosnicu HDZ-a u vijećničkim klupama i pokazuju da stranka, osim što ima političku kontrolu nad značajnim dijelom procesa u Gradu, ima i vijećnike koji su spremni braniti njene stavove za govornicom.
SDA isturila Nazdrajića, dok iskusniji vijećnici ostaju u drugom planu
Kod Koalicije za Mostar, čiju okosnicu čini SDA, primjetno je da je najveći teret javnih rasprava preuzeo Haris Nazdrajić, sa 22 evidentirane aktivnosti.
Nazdrajić se sve više nameće kao svojevrsni glasnogovornik politike SDA i Koalicije za Mostar u Gradskom vijeću. Često ulazi u rasprave i pokušava otvoriti teme, iako njegov politički nastup ne nailazi uvijek na naročito ozbiljan odgovor oponenata, pa ni samog gradonačelnika.
S druge strane, politički iskusnija i prepoznatljivija imena unutar ovog bloka mnogo su manje prisutna u raspravama. Mirza Drežnjak ima 13 aktivnosti, Ališ Čolaković šest.
Pozitivno iznenađenje predstavlja Mirza Lalić, koji je sa 19 aktivnosti među aktivnijim vijećnicima. Njegove diskusije uglavnom ostavljaju dojam vijećnika koji poznaje materiju o kojoj govori i koji svoje nastupe ne svodi isključivo na stranačke parole.
Opozicija postoji na hrvatskoj strani, ali gdje je opozicija na „B strani“?
HRS je svoj opozicioni status očigledno odlučio graditi upravo kroz Gradsko vijeće. Zovko je prvi sa 71 aktivnošću, dok je Slaven Bevanda drugi sa 43. Bez obzira slagao se neko s njihovom politikom ili ne, teško im se može osporiti prisustvo u vijećničkim raspravama.
Mnogo zanimljivije pitanje jeste: gdje je opozicija na drugoj strani Gradskog vijeća?
Stranke Trojke, kao i vijećnici okupljeni oko Koalicije „Grade moj“, na izborima su od građana dobili glasove predstavljajući se kao alternativa postojećem načinu vođenja Mostara. Međutim, statistika prvih 20 sjednica ne pokazuje da su tu alternativu u značajnijoj mjeri prenijeli i u vijećničke klupe.
Od vijećnika Trojke posebno se izdvaja Sanel Žuljević sa 39 aktivnosti, koji praktično pokušava održati vidljivost SDP-a i opozicionog djelovanja ovog političkog bloka.
Kod dijela ostalih vijećnika slika je bitno drugačija. Posebno je upečatljivo da se na samom dnu statistike nalaze vijećnici Koalicija „Grade moj“ sa četiri, pet ili šest aktivnost, koja se u javnim istupima nastoji predstaviti kao opozicioni korektiv vlasti, kroz vijećničke rasprave za sada nije pokazala prepoznatljiv politički pravac koji bi je jasno odvojio od Koalicije za Mostar. U glasanju se nerijetko nalazi na istoj strani, dok je njena opoziciona retorika mnogo vidljivija u saopćenjima i na društvenim mrežama nego za govornicom Gradskog vijeća.
Mandat nije samo podizanje ruke
Ova statistika nije savršeno mjerilo rada vijećnika i bilo bi pogrešno na osnovu samog broja diskusija proglasiti nekoga dobrim ili lošim vijećnikom. Ali nakon 20 sjednica već se mogu prepoznati određeni obrasci.
Građani vijećnike nisu birali samo da dođu na sjednicu i podignu ruku kada to od njih traži stranački klub. Birali su ih da postavljaju pitanja, predlažu rješenja, kritikuju vlast, brane interese svojih izbornih područja i da budu glas ljudi koji su ih poslali u Gradsko vijeće.
Zato je statistika koju je objavio Slavko Zovko, bez obzira na njen očigledan političko-promotivni karakter, korisna.
Jer poslije 20 sjednica građani Mostara imaju puno pravo pitati svoje vijećnike jedno vrlo jednostavno pitanje:
Gdje ste i šta ste do sada uradili sa mandatom koji smo vam dali?
