Iz resora zdravstva donesena je Odluka o odobravanju i utrošku 650.000,00 KM budžetskih sredstava za zdravstvene ustanove na području Hercegovačko-neretvanskog kantona. Sredstva su raspoređena na način da je Opća bolnica Konjic dobila čak 292.500,00 KM, što predstavlja gotovo 45% ukupnog iznosa, dok su ostale zdravstvene ustanove dobile znatno manje iznose: Sveučilišna klinička bolnica Mostar 120.000,00 KM, Dom zdravlja Mostar 60.000,00 KM, Dom zdravlja Rama 50.000,00 KM, domovi zdravlja Čitluk i Čapljina po 30.000,00 KM, Dom zdravlja Stolac 27.500,00 KM, te domovi zdravlja Neum i Ravno po 20.000,00 KM. Dodatno, raspoređeno je i 120.000,00 KM sa pozicije „Program pružanja socijalnih usluga u zajednici“.
Ovakva raspodjela sredstava ponovo je otvorila ozbiljna pitanja pravednosti i kriterija po kojima se finansira zdravstveni sistem u HNK. Jučerašnja problematika u Vladi HNK eskalirala je nakon reakcije Lamija Duranović, direktorice Kantonalne bolnice „Dr. Safet Mujić“, koja je ukazala na dugogodišnji problem vještačkog dijeljenja zdravstvenog sistema po nacionalnom ključu – 55% Hrvatima i 45% Bošnjacima, umjesto prema stvarnim potrebama pacijenata, opterećenosti ustanova i broju pruženih zdravstvenih usluga.
Takav pristup doveo je do apsurdne situacije u kojoj se sredstva ne raspoređuju prema objektivnim pokazateljima (broj pacijenata, složenost zahvata, regionalna uloga bolnice), već prema političkom interesu. Trenutna politička konfiguracija, prije svega politika SDA, jasno pokazuje da je fokus gotovo isključivo stavljen na Konjic, što potvrđuje i činjenica da je skoro polovina ukupnog iznosa završila u jednoj zdravstvenoj ustanovi.
Pri tome, odgovornost se ne može pojednostavljeno prebacivati na resornog ministra, koji u ovom slučaju nastupa prvenstveno kao izvršilac političkih dogovora i odluka vladajuće većine, odnosno kompromisa između HDZ, SDA i SDP-a. Suštinski problem nije u tehničkoj provedbi odluke, već u političkom konceptu upravljanja zdravstvom, koji zanemaruje realne potrebe građana širom kantona.
Zdravstvo ne smije biti predmet političke trgovine niti nacionalnog procenta. Pacijenti u Mostaru, Stocu, Čapljini, Neumu ili Ravnom nisu manje vrijedni, niti njihove zdravstvene ustanove imaju manju ulogu samo zato što se ne uklapaju u aktuelni politički interes. Ukoliko se ovakva praksa nastavi, posljedice će snositi građani – kroz slabiju dostupnost zdravstvene zaštite, preopterećene bolnice i dodatno urušavanje povjerenja u institucije
