Izjava reisa-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića, izrečena tokom otvaranja džamije u Gradačcu, u kojoj je bivšeg federalnog premijera Fadila Novalića nazvao „našim sinom“, izazvala je snažne reakcije u javnosti i otvorila pitanje granice između vjerskog autoriteta i političkog angažmana.
Reis-ulema je u emotivnom tonu govorio o zajedništvu i ulozi ljudi koji su, prema njegovim riječima, „dali doprinos ovoj zemlji“. Međutim, spominjanje Fadila Novalića — koji trenutno izdržava kaznu zatvora zbog zloupotrebe položaja u predmetu “Respiratori” — izazvalo je buru komentara, a posebno oštru reakciju ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića.
Konaković je izjavu reisa ocijenio „neprimjerenom“ i upozorio da takvi istupi mogu ozbiljno narušiti povjerenje javnosti u Islamsku zajednicu.
„Ne može se osuđeni kriminalac predstavljati kao moralni primjer. Takve izjave vrijeđaju ljude koji vjeruju u pravdu i koji poštuju institucije države“, poručio je Konaković.
Narušavanje autoriteta i povjerenja
Prema mišljenju brojnih analitičara, upravo u tome leži suština problema — ne u ličnosti Fadila Novalića, već u simbolici poruke koju šalje najviši vjerski autoritet.
Kada reis-ulema javno hvali osobu koju je sud proglasio krivom, Islamska zajednica rizikuje da izgubi status neutralnog moralnog autoriteta. Takav potez, bez obzira na namjeru, može biti tumačen kao stavljanje vjerske institucije na stranu političkih struktura koje su u sukobu s državnim pravosuđem.
“Reis Kavazović ima izuzetnu moralnu težinu u bošnjačkom korpusu, ali ta težina dolazi s odgovornošću. Svaka riječ koja se može protumačiti kao podrška osuđenima za korupciju potkopava povjerenje i u Islamsku zajednicu, i u institucije države”, navodi jedan od sagovornika blizak akademskim krugovima u Sarajevu.
Šteta po institucije države BiH
Politička poruka reisa, iako možda izrečena s humanim ili emotivnim motivom, u praksi šalje opasnu poruku — da se moralna opravdanja mogu tražiti izvan sistema pravde. Time se, posredno, podriva povjerenje građana u državne institucije i pravosudni poredak, jer se stvara utisak da postoji „viši moralni kriterij“ mimo zakona.
Bosanskohercegovačko društvo već godinama pati od dubokog nepovjerenja u institucije, a kada se i vjerski autoriteti svrstavaju uz političke ličnosti, građani sve teže razaznaju razliku između vjere, morala i političke koristi.
Potrebna jasnoća i distanca
Islamska zajednica u BiH uživa veliko poštovanje i ima važnu ulogu u očuvanju identiteta i duhovnog života vjernika. Upravo zato, njeni lideri moraju pažljivo birati riječi i izbjegavati izjave koje se mogu shvatiti kao političko svrstavanje.
Reis-ulema Kavazović još uvijek nije javno pojasnio svoju izjavu iz Gradačca, ali bi eventualno razjašnjenje moglo pomoći da se smire tenzije i spriječi daljnje urušavanje povjerenja u instituciju koju predstavlja.
Greška u javnoj procjeni i pogrešno izabrane riječi mogu imati dugoročne posljedice za ugled Islamske zajednice. Povjerenje vjernika i građana u institucije države BiH gradi se upravo na jasnom razdvajanju vjerske, političke i pravne sfere. Kad se te granice zamagle, društvo gubi moralni kompas, a institucije — i svjetovne i vjerske — gube svoj autoritet.
