Nijemci su izašli na birališta u nedjelju kako bi izabrali novi parlament i vladu, na izborima koji bi mogli preoblikovati političku situaciju u zemlji, javlja Anadolu.
Biračka mjesta otvorena su u osam sati, a bit će zatvorena u 18 sati.
Glasat će se na skoro 90.000 lokacija širom zemlje.
Prognoze pokazuju da bi se demokršćani (CDU/CSU) mogli vratiti na vlast nakon više od tri godine u opoziciji.
CDU/CSU, predvođen Friedrichom Merzom, vodi u predizbornim anketama sa 29 posto, gotovo 14 procenata ispred Socijaldemokratske partije (SPD) kancelara Olafa Scholza.
Međutim, Merz vjerovatno neće osigurati apsolutnu većinu.
Prema posljednjoj anketi Forsa instituta, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) porasla je na 21 posto, učvrstivši se kao druga politička snaga po jačini. Ipak, AfD po svemu sudeći neće imati put do vlasti, jer su sve ostale stranke odbile mogućnost koalicije s njima.
Istraživanje objavljeno u četvrtak pokazalo je da je skoro 27 posto birača ostalo neodlučno samo nekoliko dana prije izbora, nesigurno da li da glasa ili koju stranku da podrži.
– Ko ima pravo glasa –
Više od 59 miliona njemačkih građana može glasati, uključujući 2,3 miliona birača koji prvi put izlaze na izbore. Biračko tijelo je pretežno starije – 42 posto glasača ima 60 ili više godina, dok je samo 13 posto mlađe od 30 godina.
Više od sedam miliona birača je migrantskog porijekla, među kojima je više od milion njemačkih državljana turskog porijekla.
Historijski gledano, izlaznost je veća među starijim biračima, dok mladi i birači migrantskog porijekla rjeđe izlaze na izbore.
Na parlamentarnim izborima 2021. godine izlaznost je bila 76,6 posto, dok je na evropskim izborima 2024. pala na 64,8 posto.
– Njemački izborni sistem –
Njemački kancelar se bira indirektno – građani biraju parlament, a potom parlament glasa o novom kancelaru.
Ako pobjednička stranka osvoji većinu u parlamentu ili uspije formirati koaliciju s apsolutnom većinom, njen kandidat postaje novi kancelar.
Njemačka koristi kombinovani izborni sistem u kojem birači daju dva glasa – jednim biraju kandidata iz svoje izborne jedinice, dok drugim glasom podržavaju političku stranku, što ima veći utjecaj na raspodjelu mandata.
Stranke moraju osvojiti najmanje pet posto ukupnih glasova ili tri direktna mandata kako bi ušle u parlament, čime se sprečava fragmentacija Bundestaga.
