JU Fond Memorijala Sarajevo u saradnji sa Centrom za mir i multietničku saradnju i Mostar Muzejom i Memorijalom, povodom šeste godišnjice presude Haaškog tribunala u predmetu “Prlić i ostali“, organizovao je projekciju dokumentarnog filma “Pravda“ u produkciji Centra za mir, te promociju fotomonografije “Heroji Mostara“, prenosi Centar za mir i multietničku saradnju.
Projekcija i promocija su uz prisustvo velikog broja gostiju održani u Multimedijalnoj sali JU Fond Memorijala KS na Kovačima.
Prisutnima su se osim autora projekta fotomonografije Safeta Oručevića koji je imao i ulogu moderatora, obratili i doktor Rasim Muratović – direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti, Ahmed Kulanić – direktor Fonda Memorijala Kantona Sarajevo i Emir Suljagić – direktor Srebrenica Memorial Center , koji su govorili o presudi Haškoj šestorci iz 2017. i očuvanju naslijeđa Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Sa sadržajem fotomonografije “Heroji Mostara” prisutne je upoznao novinar i publicista Alija Behram.
Poslana je važna poruka da će centri, udruženja, institucije i pojedinci uskoro započeti rad na organizaciji Međunarodne konferencije o negiranju genocida, negiranju zločina i ratnoj retorici. Naslijeđem iz vremena odbrane od agresije, nastojat će se, kako je poručeno, doći do prevencije i trajnog mira. Do prevencije i mira će se pokušati i naslijeđem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Jasno je poručeno i kako je presudama upravo ovog suda ustanovljen karakter rata u Bosni i Hercegovini.
“Danas svjedočimo poricanju i lažima o događajima iz devedesetih godina uprkos presudama Haškog tribunala. Na televizijskim ekranima gledali smo presuđene ratne zločince koji su bez imalo stida govorili kako bi sve ponovili i ničeg se ne bi odrekli, dok ih čelnici iz političkog kruga tapšu, ohrabruju i nazivaju prijateljima kojih se ne bi odrekli. Haška presuda o genocidu se odbacuje, ignoriše ili grubo ismijava, što uzrokuje dodatnu bol žrtava. Kompletno rukovodstvo Republike Hrvatske izuzev jednog broja hrabrih, nezavisnih intelektualaca iz Zagreba, nikada nije prihvatilo presude u slučaju ‘Šestorka Herceg-Bosne i UZP”, poručio je Oručević.
Pozvao je na dalje čuvanje dostojanstva, najavivši nacionalnu strategiju i platformu kao odgovor na brutalan revizionizam historije.
“Imamo načelni dogovor na Kovačima da se okupe upravo ovi centri – Sarajevo, Srebrenica i Mostar i sa saradnicima uz relevantne institucije, udruženja i pojedince počnu raditi na definisanju platforme kao odgovora na nasrtaje na istinu i budućnost naše zemlje”, dodao je Oručević.
Iznimno je važno govoriti istinu o ratu u Bosni i Hercegovini, poruka je predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića sa Kovača.
– Zbog čega izbjegavati istinu i prelaziti preko nje? Sve što se dešavalo u ratu bilo je katastrofa za sve ljude kojim je stalo do ove zemlje. U ime sjećanja na one koji su životima i dijelovima tijela platili današnji dan koji živimo, dužni smo govoriti istinu. Istina je takva kakva jeste. Možete je prestavljati ovako ili onako, ali ne možete pobjeći od golih činjenica. A gole činjenice su utvrđene presudama međunarodnih sudova, pa i ovom o kojoj govorimo večeras. Kao i u životu, nema tu puno mudrosti, samo istina donosi pomirenje i relaksaciju odnosa. I ako je crna ne možemo bježati od nje. Moramo biti hrabriji, izjavio je Komšić.
Emir Suljagić je ispričao kako se 2002. detaljnije upoznao sa zločinima Herceg-Bosne u Haagu.
– Nemojte misliti da nisam znao i dotad šta se događalo, ali me uvijek iznenađivalo zašto se Jadranko Prlić slobodno šeta Sarajevom, slobodnije nego ja danas. Od tog dana mislim da događaji od 1992. do 1995. predstavljaju jedinstven rat protiv BiH i bošnjačkog naroda. Neki su uhapšeni, nekima se tek sudi, ali jedna stvar nikad nije prestala – konstrukcija o Bošnjacima kao opasnosti na tlu Evrope u kojoj učestvuju sve hrvatske institucije i konstrukcija BiH kao privremene lažne tvorevine nastale tobože okupacijom Osmanskog carstva, rekao je Suljagić.
Film “Pravda” govori o udruženom zločinačkom poduhvatu presuđenom prije šest godina, i borbi građana Mostara za pravdu i mir. U fotomonografiji “Heroji Mostara“ dokumentovana je herojska borba za odbranu Mostara uz više od hiljadu fotografija i svjedočenja predstavnika vojne, civilne i vjerske vlasti u peiordu od 1992. do 1995. godine.
