Piše: bhinfo.ba
Kad se u javnosti pojavi priča o Grenlandu, reakcije su gotovo uvijek iste: zašto bi SAD dirale teritorij saveznika, da li je to napad na NATO i je li to još jedan Trumpov blef. Međutim, kada se skine dnevno-politička buka, jasno je da Grenland nije ni hir ni provokacija, nego hladna geostrateška računica.
U tom kontekstu treba posmatrati i stavove Donald Trump, čiji se pristup vanjskoj politici često pogrešno tumači kroz ličnu retoriku, a ne kroz interese države koju vodi.
Arktik kao nova linija svjetske moći
Topljenje leda na Arktiku mijenja globalnu mapu sigurnosti. Otvaraju se nove pomorske rute, skraćuju se trgovački pravci i, što je najvažnije, dolazi se bliže ogromnim rezervama rijetkih minerala i energenata. U toj tišini sjevera već su se ozbiljno pozicionirale Rusija i Kina, ne deklaracijama, nego infrastrukturom, istraživanjima i dugoročnim planovima.
Grenland, kao najveće ostrvo na svijetu, u tom procesu postaje ključna tačka kontrole Arktika.
Zašto baš Grenland?
Greenland nije simbolično pitanje, nego strateški čvor:
-
geografski leži na najkraćoj liniji između Sjeverne Amerike i Evroazije
-
na njegovoj teritoriji se nalazi ključna američka vojna baza (Pituffik/nekada Thule)
-
predstavlja rani sistem upozorenja za raketne i zračne prijetnje
-
posjeduje resurse koji će u narednim decenijama biti presudni za tehnološku industriju
Drugim riječima: ko ima stvarni uticaj na Grenland, ima sigurnosnu prednost u sjevernoj hemisferi.
Da li je ovo sukob s NATO-om?
NIJE.
Trump ne dovodi u pitanje postojanje NATO, već način na koji savez funkcioniše. Njegova logika je jednostavna i dosljedna još od prvog mandata: savezništvo mora imati cijenu, odgovornost i ravnotežu.
Grenland formalno pripada Danskoj, članici NATO-a, ali SAD već decenijama snosi glavni sigurnosni teret tog prostora. Iz Trumpove perspektive, to otvara legitimno pitanje: zašto strateški najosjetljivija tačka Zapada ostaje politički i ekonomski pasivna dok se globalna ravnoteža moći mijenja?
To nije poziv na sukob, nego na redefinisanje uloga unutar saveza.
Zašto je Grenland drugačiji od Venezuele?
U slučaju Venezuele, SAD su djelovale klasičnim sredstvima: sankcijama, energetskim pritiskom i političkom izolacijom. Grenland nije takav teren. Tu nema neprijateljske države, nego saveznik i osjetljivo pitanje suvereniteta.
Zato Grenland nije tema sile, nego dugoročne strateške poruke: Arktik više nije periferija, nego centar budućih globalnih odnosa.
Manje emocija, više realnosti
Trumpov pristup Grenlandu nije diplomatski uglađen, ali je suštinski jasan. On ne pokušava razbiti Zapad, nego ga natjerati da se probudi. Evropa Grenland često vidi kao udaljeni teritorij, dok ga SAD vide kao sigurnosni štit i geopolitičku polugu.
U tom sudaru percepcija nastaje buka, ali ispod nje stoji jednostavna istina: Arktik će biti jedno od glavnih poprišta svjetske politike u 21. stoljeću, a SAD ne žele da tu bitku započnu s pozicije zakašnjenja.
Zaključak
Priča o Grenlandu nije Trumpov blef, niti provokacija NATO-u. To je signal da se globalna mapa moći pomjera prema sjeveru i da će oni koji to prvi shvate imati prednost. Svi ostali će, kao i mnogo puta do sada, reagovati tek kad promjene postanu nepovratne.
Ako Zapad želi ostati relevantan, mora početi razmišljati strateški, a ne emotivno. Grenland je samo početak te priče.
